Home
 
 
Poezija
Filozofija
Drevne
civilizacije
 
 
Muzika
Film
Umetnist
Ekologija
 
 
 
Urednik
 
 
 
 
 
Kabala
Tarot
Ji Đing
Feng Šui
 
 
Telema
Vika
Nju Ejdž
Reiki
 
 
 
Web master
 
Willow
 
     
 

MARTIN LUTER KING I ROBOVI SA AMISTEDA
 
priredio Aurelius

Naš prijatelj, duhovni istraživač Valter Semkiv u okviru brojnih istraživanja poršloživotnih uloga značajnih ličnosti našeg doba analizirao je određene faktore sinhroniciteta koji ukazuju na inkarnacije Martina Lutera Kinga, čija veličina je obeležila dvadeseti vek. U vreme objavljivanja njegove knjige "Povratak revolucionara" u kojoj je analizirao inkarnacije velikana američke borbe za nezavisnost, Semkiv je kontaktirao Kingovu udovicu Koretu King, koja je, potom, imala pozitivan stav o njegovom uvidu da je King u to doba bio jedan od potpisnika Deklaracije o nezavisnosti.

Saznanja o prošloživotnim ulogama Dr Kinga zasnovana su na indikacijama vezanim za Vilaja Brauna, bivšeg crnoputog spikera Kalifornijske Skupštine i gradonačelnika San Franciska. Među revolucionarima Braun je identifikovan kao Džozef Stori, sudija Vrhovnog suda pravde koji je potpisao presudu u slučaju "Amisted" kojom je rešen slučaj afričkih robova koji su iz Afrike transportovani na Kubu sa ciljem da budu prodani kao roblje. Ovaj slučaj je opisan u poznatom filmu Sivena Spilberga. Sudija Džozef Stori napisao je konačnu presudu kojom se ovi ljudi, koje je zatupao sin drugog američkog predsednika Džona Adamsa , Džon Kvinsi Adams, takođe američki predsednik u prethodnom periodu, oslobađaju

Vili Braun

Sinhronicitet koji je Semkivu ukazao na povezanost u ovom slučaju je sahrana Martina Lutera Kinga na koju je Braun sa kalifornijskom delegacijom kasnio, a ipak se, "slučajno" našao u prvom redu. Braun koji je bio jedan od lidera Kingovog građanskog pokreta, posle Kingove smrti izjavio je:"Mislim da je deo nas otišao sa njim. Bio je simbol nade za sve crnopute ljude i ono što je uništeno je taj sibmol". Semkiv je došao na ideju da, ako je Braun bio sudija Stori, da bi King mogao da u to doba bude lider crnih robova sa Amisteda Činke. Mislio je da, ako je King bio Činke, da bi želeo da Braun, ako je bio sudija Stori, bude u prvom redu na njegovoj sahrani. Sličnost Dr. Kinga i Činkea je takođe bitan argument. Obojica su bili veoma dobri govornici. Fraze koje je Činke izgovarao na suđenju i one po kojima je King ostao zapamćen su veoma slične. Činke je govorio: "Oslobodite nas, oslobodite nas", a King veoma slične fraze. Obojica su bili veoma hrabri ljudi, što su dokazali u opasnim situacijama. Činke je bio predvodnik pobune na brodu, kao što je King bio lider pobune crnoputog naroda.

Iako su obojica pokazivali agresivnost u mladosti bili su ljudi koji u borbi za svoje idele primenjuju gandijevske metode. Činke je svoj put ka slobodi započeo u Konektiketu pred čijim sudom je doneta prvostepena presuda, kao i King koji je borbu vodio takođe u Konektiketu, da bi obojica pobedu ostvarili u Vašingtonu gde su robovi sa Amisteda oslobođeni odlukom Vrhovnog suda, dok je King takođe u prestonici ostvario svoj san. Ovo je dobar primer karmičkog sinhroniciteta.

Semkiv nije bio potpuno uveren u svoje utiske sve dok mu ih biće iz svetlosne dimenzije Ahtun Re, koga kanališe medijum Kevin Rajerson, nije potvdio. Takođe, ostali sa Amisteda identifikovani su tako da je Ralf Ebranti identifikovan kao prvi poručnik Grabo, Džesi Džekson kao Bana, Endru Jang kao Fuli, a Stokli Karmikel kao Kimbo, Kena kao Malkom X, a Koreta King kao Magru, koja je bila dete na brodu. Osoba koju je bilo teže identifikovati je advokat Rodžer Baldvin koji je zajedno sa Kvinsi Adamsom branio robove sa Amisteda. Zanimljivo je da su među sudijama koji su doneli oslobađajuću presudu Vrhovnog suda u slučaju Amisted identifikovani Lindon Džonson kao sudija Tomas Tod, Džon Kenedi kao sudija Vilijam Džonson, a Robert Kenedi kao sudija Gabrijel Dival.

Magru-Koreta King

I tako je Semkiv pokazao je lucidnost u analizi i tumačenju slučaja reinkarnacije robova sa Amisteda koji su se borili za svoju slobodu i koji se, ne slučajno, kasnije pojavljuju kao borci za oslobođenje svoje rase. Najveći među njima, Martin Luter King, jedan od potpisnika Deklaracije o nezavisnosti, bio je i ostao na kraljevskom tronu iako, formalno, nije bio u toj ulozi. Postoji lepota i istina u tragičnom ambijentu istorijskih događaja, i krug je ponovo zatvoren.



Back