|
|
 |
|
|
|
|
|
LIBER LIBERI vel LAPIDIS LAZULI |
 |
Alister Krouli
prevod i prepev Dragan Paripović
|
SUB FIGURA
VII
VOLJNO OSLOBAĐANJE ADEPTA EGZEMPTA OD SVOG ADEPSTVA OVO SU REČI ROĐENJA MAJSTORA HRAMA
|
III
|
- Bio sam sveštenik boga Amon-Ra u gradu Tebi.
- Ali pojavi se Bahus sa svojom svitom devojaka oblivenih vinom, devojaka u crnim plaštevima; a Bahus, poput fauna, u sredini!
- Bože! Kako sam samo gnevno izletao napolje i rastezao hor!
- Ali u mome hramu stajaše Bahus kao sveštenik Amon-Ra-a.
- Zato se otisnuh divlje za devojkama-put Abisinije, i tamo se radosno nastanismo.
- Bejaše silno dobro, da, do mile volje i mile miline.
- Tamaniću zrelo i nedozrelo voće u slavu Bahusa.
- Hrastove kolonade, sa niskama oniksa i opala i sardoniksa vode do te tamnozelene verande od malahita.
- Tu se nalazi kristalna školjka, u obliku ostrige-O slavni Prijape! O divoto Velike Boginje
- U nutrini je biser.
- O Biseru! Ti si se izlegao iz veličanstvenog užasa boga Amon-Ra.
- A onda, ja, sveštenik, opazih u srcu bisera luč postojanu.
- Tako sjanu da ne mogasmo u nju gledati! Ali gle! Tu je kao krv crvena ruža na raspeću od žeženog zlata.
- Pa ja sam obožavao Boga, Bahuse! ti si ljubavnik mog Boga!
- Ja, sveštenik Amon-Ra-a, koji sam tolike mesece, o tolike mesece gledao Nil gde protiče, ja sam mladi faun sive zemlje.
- Uvešću svoj ples u Tvoje tajne obrede, a moje tajne ljubavi biće slatke u Tebi.
- Imaćeš ljubavnika međ' gospodarima sive zemlje.
- Ovo će ti on doneti, i bez toga sve je ništavno; jedan ljudski život proliven zarad tvoje ljubavi nad Mojim Oltarima.
- Amen.
- Neka se to što pre desi, o Bože, moj Bože! Bolujem za Tobom bazam sam, sasvim sam, međ mahnitim pukom, u sivoj zemlji čame.
- Ti ćeš ustoličiti užasnu pustu Stvar greha. Oh, kakve radosti! položiti taj kamen temeljac!
- Stajaće osovljen na visokoj planini; jedino moj Bog će se njime pričestiti.
- Stvoriću ga od jednog rubina; biće vidljiv sa velike daljine.
- Dođi! Hajde da uzburkamo zemaljske posude; u njima da vri čudno vino.
- Ono vri pod mojom rukom; preplaviće čitav nebeski svod.
- Ti si iza mene; i ja vrištim od lude razdraganosti.
- Tada prozbori snažni lturiel: hajde da obožavamo i to nevidljivo čudo!
- Tako se i zbi, i arhanđeli zadaždiše nebom.
- Čudan i mističan, stajao sam prizivajući Te, nalik na žutog princa što zaziva moćna jata veličanstvenih sivih ptica sa Severa.
- Ne dopusti im da svojim krilima i kricima pomrače sunce!
- Neka uminu oblik i od obilka oblici!
- Miran sam.
- Ti si morski orao, a ja veliki crveni pelikan u vodama zalazećeg sunca.
- Nalik sam na crnog evnuha; A ti si jatagan. Odrubio sam glavu onog svetlucavog, što lomi hleb i so.
- Da! Odrubio sam-i krv kao da načini povečerje na lapis lazuliju Kraljeve Spavaone.
- Odrubio sam. Ceo svet beše skrhan moćnim vetrom, dok je neki glas urlikao neljudskim jezikom.
- Razbirem taj užasni glas prvotne radosti; hajde da ga sledimo na krilima vetra, sve do svete kuće Hator; hajde da prinesemo pet dragulja krave na njen oltar!
- Ponovo taj neljudski glas!
- Ubacio sam tvoj džinovski teret u čeljusti vetra, skršio ga i nadvladao, i vetar me ponese preko mora.
- Ima jedan čudni bledunjavi Bog, bog bola i smrtonosnog greha.
- Moja duša udara sama na se, poput škorpiona okruženog vatrom.
- Tog bezbojnog Boga obratnog lika, tog tananog Boga smeha i razdraganosti, tog mladog drskog Boga, njega ću služiti.
- Jer otuda sledi neizreciva patnja.
- Prema kojoj samoća velikog sivog mora nije ništa!
- Ali zlo je zadesilo narod sive zemlje, moj Bože!
- Dopusti da ih umirim svojim ružama!
- Oh Ti slatki Bože, kobnoga smeška!
- Ukrao sam Te, Svevišnji, kao purpurnu šljivu sa sunčanog drveta. Kako se samo rastapaš u mojim ustima, Ti posvećenja šećerlemo Zvezda!
- Čitav svet je siv pre mojim očima; kao stara, isisana vinska mešina.
- Svo njegovo vino je na ovim usnama.
- Ti si me začeo na memrmernom Kipu, Bože moj!
- Iz ploti ledeno hladnog izbija studen milion meseca; to telo tvrđe je od dijamanta večnosti. Kako da se probijem do svetlosti?
- Ta to si Ti, O Bože Mili moj! moje dete! moja igračko! Ti si kao buket devica, kao jato labudova na jezeru.
- Osećam suštinu mekote.
- Čvrst sam, snažan i muževan; ali Ti samo dođi! Biću nežan, krhak i ženstven.
- Izmoždiće me vinska presa Tvoje ljubavi. U molepstvlju bolne Ljubavi kapaće moja krv po Tvojim ognjenim stopama.
- Cvetaće neki novi cvetovi na livadama, neko drugo grožđe će se brati u vinogradima.
- Pčele će prikupljati novi med; pesnici će pojati novu pesmu.
- Biću vrlo obilno nagrađen Patnjom Jarca; a Boga čiji presto nose pleća Vremena, zahvatiće slatki dremež.
- I tada će sve ono što je zapisano biti ostvareno: da, biće ostvareno.

|
|
|
|
|
|
|
|
|
|