Home
 
 
Poezija
Filozofija
Drevne
civilizacije
 
 
Muzika
Film
Umetnist
Ekologija
 
 
 
Urednik
 
 
 
 
 
Kabala
Tarot
Ji Đing
Feng Šui
 
 
Telema
Vika
Nju Ejdž
Reiki
 
 
 
Web master
 
Willow
 
     
 

ŽENA KAO TVORAC
 
Morin Mardok
prevod Ana Bešlić

Ošun i žena koja se menja

Žena koja siđe u donji svet iskusiće proždirući, razarajući aspekt ženstva, čija funkcija je smrt, a potom obnova života. Nakon razdoblja suše kroz koji je prolazila po napuštanju "gornjeg" sveta, ona sad čezne za vlažnim, zelenim, sočnim aspektom kreativnog ženstva. Žena koja se nekada osećala odsečenom od svoje ženske prirode sad će, iznenada osetivši bujicu stvaralačke energije, početi lagano da se vraća sebi. Ovaj nalet životne energije može se dogoditi dok radi u bašti, u kuhinji, dok se bavi uređenjem doma, ostvaruje sebe kroz neki odnos, dok tka, piše ili pleše. Ženi koja je osvežena bojama, mirisima, ukusima, dodirima i zvucima, vraća se čulnost i osećaj za estetiku.

Ošun zapadnoafrička boginja ljubavi, umetnosti i čulnosti, uči nas lepoti i kreativnosti. Lujza Tejš, Ošunina sveštenica u afričkoj tradiciji Joruba Lukumi, opisuje ovu boginju kao ušće reke u okean. Ona ne predstavlja samo erotsku ljubav između žene i muškarca već i onu ljubav iz koje je potekao prvobitni impuls za stvaranjem. Ona je prisutna u svakom kala ljiljanu, u svakom vodopadu i u oku svakog deteta. Zbog nje živimo neustrašivim životom; ona čini da život bude više nego podnošljiv. Ona je oličenje lepote, nadahnuće za stvaranje istančanih umetničkih dela i podstrek za istinsku čulnost. Uvek kada padnem u trans i stvorim neko delo koje ima pozitivan uticaj na ljude, znam da je ona prisutna. Svaki put kada šetam obalom reke i pronađem najlepše kamenje, mogu jasno da čujem njeno prisustvo.

Ošun

U mitologiji Navaho indijanaca, Žena koja se menja je tvorac. Ona je nebo i zemlja, Gospa Bilja i Mora. Njena uloga značajnija je od uloge majke koja nosi život-ona je ženski tvorac. Ona je načinila prvo ljudsko od kože koju je prethodno sljuštila sa različitih mesta na svom telu. Ona se uvek menja i razvija. "Njene kosmičke ciklične promene-svake zime postaje starica, a svakog proleća zanosna mlada devojka-čine je esencijom smrti i preporoda, znamenjem neprekidnog povratka i podmađivanja Života.1 Kaže se da "za razliku od muške kreativnosti, koja se uvek kreće napred, ženska kreativnost kruži oko sebe, ali ne u obliku kruga nego spiralno.2 Ona se stalno menja. Žena Koja Se Menja stvara dok pleše. Ova žena neverovatne lepote gde god da krene čini da sve oko nje postane lepo. Nosi haljinu od belih školjki i tirkiza i učestvuje u obredu sazrevanja, plešući za sve mlade devojke iz plemena navaho. Ples je opisan u "Pesmi prvog obreda zrelosti":

"Ona se kreće, ona se kreće.
Ona se kreće, ona se kreće.
Bela žena školjka, ona se kreće.
U cipelama od belih školjki, ona se kreće.
Njene cipele sa crnim ukrasima, ona se kreće.
Njene vrpce od belih školjki, ona se kreće.
Njene gamašne od belih školjki, ona se kreće.

Njen kaiš od belih školjki, ona se kreće.
Njena suknja od belih školjki, ona se kreće.
Njena narukvica od belih školjki, ona se kreće.
Njena ogrlica od belih školjki, ona se kreće.
Njene naušnice od belih školjki, ona se kreće.

I mužjak plave ptice što nad njom divno pleše. Ona se kreće
On peva:glas mu je prekrasan, ona se kreće.

Ispred nje sve je prelepo, ona se kreće.
Iza nje sve je prelepo, ona se kreće.

Ona se kreće, ona se kreće.
Ona se kreće, ona se kreće.3

Sposobnost kretanja u korak sa kreativnim impulsom i bez žurbe predstavlja vid ženstva o kome tek sada nešto počinjem da saznajem. Očeve ćerke, kao što sam ja, teška srca se mire sa činjenicom da stvari imaju svoj prirodantok, one vole da kontrolišu događaje i njihovo trajanje. Neizvesnost i isčekivanje ishoda i njihovo trajanje. Neizvesnost i isčekivanje ishoda veoma ih uznemirava. Kod ženstva postoji taj kvalitet dopuštanja da se događaji odigravaju u okviru prirodnog ciklusa. Ljudi koji rade sa dubokim slojevima nesvesnog u terapiji i kreativnom procesu poznaju značaj faza mirovanja i obnove, i smatraju da ih moramo ispoštovati, zaštititi i dati im vremena. Čin rađanja ne može se ubrzati. Poverenje u misteriju nastanka predstavlja jedno od najvećih dostignuća na ženskom putu.

Čišćenje posude

Otkriti postojanje namesto činjenja je sveti zadatak ženstva. U ženske snove i umetnička dela ponovo se vraća slika posude, što govori o ženskoj usmerenosti na svoj unutrašnji svet. Vesica piscis ("riblja posuda") predstavlja simbol ženstva kako u paganskim tako i u hrišćanskim religijama. Džoan Saterlend razmatra pitanje čišćenja te posude, jer od njenog koja predstvalja sam život. "Meditacija i drugi oblici pojedinačnog rada čiste posudu iznutra, a zajednički obredi, poduhvati i slavlja u društvu drugih žena čiste je spolja. Moramo neprekidno raditi na čišćenju te posude, jer od njenog kvaliteta zavisi šta će u njoj nastati i priroda preobražaja koji će se u njoj odigrati. Da bi posuda prihvatila ono što u nju budemo stavljali, ono što kroz nju bude prolazilo, moramo obratiti naročitu pažnju na postupak čišćenja. Čišćenje mora da bude unutrašnje i spoljašnje, sve dok ona ne postane prozirna i njeni zidovi se ne sastave. U suštini to nije komplikovano, prosto je. Ipak, veoma je teško, i zahteva istinsku posvećenost."4

Postojanje traži da prihvatimo sebe, da živimo u miru sa sobom, a ne da činimo u cilju ličnog dokazivanja. Radi se o veštini koja ne nailazi na odobravanje spoljašnjeg sveta, pošto dovodi u pitanje opravdanost one produktivnosti koja je sama sebi cilj. Sa političkog i ekonomskog stanovišta, ona nije visoko cenjena, ali je njena poruka jednostavna i mudra: ukoliko prihvatim sebe onakvog kakav jesam i živim u skladu sa svojom okolinom, ja ne osećam nikakvu potrebu da proizvodim, napredujem ili zagađujem da bih bio srećan. Postojanje nije pasivno stanje, ono zahteva usredsređenu pažnju.

Valeri Bektol, umetnica iz Nju Meksika, kreira duhovne posude koje govore o ovom aktivnom vidu postojanja. "Duhovne posude koje stvaram su izraz moje veze sa sobom kao posudom, u koju ulazim i otkrivam da je sve što mi je potrebno već u meni. Ja sam jedna neverovatna posuda, jedna velika, predivna materica ogromnih dimenzija koja je potpuno dovoljna sama sebi. Nije važno gde se nalazim. Moj dom je u toj posudi. Kroz svoj rad želim da razbijem ustaljeno shvatanje u našoj kulturi da su posude nešto pasivno. Želim da povratim njen značaj iz paganskih vremena kada se smatralo da je posuda veoma aktivan instrument. U njoj se odvijao preobražaj; koristila se za lečenje i uvek su je pravile žene."5

Možda je to zbog toga što žene razumeju šta znači biti posuda. One razumeju šta znači dopustiti da se u materici dogodi preobražaj. Uz podršku i poštovanje prema njihovoj pravoj prirodi, žene rađaju mudrost. A našoj planeti Geji potrebna je ova mudrost o svesnom postojanju da bi uspostavila ispravne odnose sa svim živim vrstama. Naše bezumno delanje dovelo je do strahovitih razaranja na zemlji.

To je razlog zašto je u našem vremenu neophodno iznova odrediti značenje pojmova vitez i viteškinja. Viteški put nema veze sa savladavanjem neprijatelja, sa osvajanjem i dominacijom; to je put čiji je cilj uspostavljanje ravnoteže kroz venčanje ženskih i muških delova naše prirode. Savremena viteškinja mora da savlada strah od povratka svojoj ženskoj prirodi, svojoj ličnoj moći, sposobnosti da oseća, leči, stvara, menja društvene obrasce i oblikuje svoju budućnost. Ona nam prenosi mudrost o povezanosti svih vrsta, uči nas kako da živimo zajedno u ovoj globalnoj posudi i pomaže nam da se vratimo ženstvu. Mi čeznemo za njom:


O velika Prabako,

Bila sam očeva kćer,

Konačno sam postala svoje majke kćer.

O, Majko, oprosti mi, jer nisam znala šta činim.

O Majko, oprosti mi, čak i dok ja opraštam tebi.

O Bako, o Prabako,

Vraćamo se svom domu.

Mi smo žene.

Vraćamo se svom domu.

Odlomak iz knjige "The Heroine's Journey" Maureen Murdock, terapeuta iz Kalifornije, autora brojnih knjiga nastalih na osnovu rada sa ženama, kurseva i predavanja.

Sveštenice Vike čija dela predstavljaju vrhunsku žensku misao današnjice...

Knjigu je kod nas, pod naslovom "Moć žene", objavila izdavačka kuća "Babun"

 

1) Sheila Moon, Changing Woman and Her Sisters Back

2) Sheila Moon, Changing Woman and Her Sisters Back

3) Kathleen Jencks "Changing Woman" Back

4) Joan Sutherland, intervju Malibu, Calif. 1986. Back

5) M.Murdock, "Changing Woman" Back

 

  Više informacija:

www.photowords.com/murdock/books.htm

www.mythicjourneys.org/guests_murdock.php

www.context.org/ICLIB/IC06/Murdock.htm

Back